Povijest bh. animiranog filma

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 5

Piše: Vesko Kadić U emisiji Federalne televizije Animacija u BiH, Hadžismajlović navodi da se poslužio malim lukavstvom, ponudivši se da napiše scenarij za film Ne diži nos, što je, ustvari, bio ulazak na mala vrata bh. animacije, te da bi spregu scenarista–redatelj iskoristio u realizaciji još dva animirana filma. Ako su prva dva njegova scenarija bila čista klasika, kada je u pitanju shema filmske priče, ni realizacija nije imala neke veće ambicije, što se ne bi moglo reći za treći animirani filma Nokturno koji je likovni izraz imao na temeljima razvoja grafičke produkcije u BiH.

 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 4

Piše: Vesko Kadić Snimatelj lutka–filma morao je biti u koordinaciji s animatorom, jer svaki pokret lutke trebao je da bude snimljen samo na jednom filmskom kvadratu. Što je broj snimljenih kvadrata bio približan broju kretanja filmske trake u sekundi (24), pokret je bio prirodniji, a ako bi se željela ubrzati kretnja lika, onda bi broj snimljenih kvadrata bio manji, a kod usporenog kretanja lika veći. 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 3

Piše: Vesko Kadić Kada se točno pojavila animacija na tlu BiH, nitko živ ne zna, niti ima ikakvih pisanih tragova. Jedno je sigurno, ili se nagađa, da su neki stranci, tu i tamo, unutar drugih rodova primjenjivali elemente animacije. No u našim razmatranjima, kao prvi animirani film nastao na tlu BiH, tretiraćemo animirano ostvarenje Zlatka Šešelja Mudra lija iz 1961.

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 2

Piše: Vesko Kadić Bh. animacija, u odnosu na svjetsku ili, da uzmemo bliže određenje, na hrvatsku ili srpsku animaciju, nema validnost navedenih, što zbog veoma malog broja autora koji su se bavili animacijom, što zbog nepostojanja tradicije izražavanja bh. kinematografije u ovome rodu. 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 1

Piše: Vesko Kadić Kada je povijest bh. animacije u pitanju, nije se radilio o četiri ili pet nastalih individualnih animiranih filmova, nego su se unutar nje javili periodi koji su se mogli „zaokružiti“ u jednu cjelinu, nazvanu „pokret“ ili „škola“, što je bio dovoljan preduslov da se razmotri pitanje postanka povijesti bh. animiranog filma, unutar bh. kinematografije.