Piše: Vesko Kadić Kada se točno pojavila animacija na tlu BiH, nitko živ ne zna, niti ima ikakvih pisanih tragova. Jedno je sigurno, ili se nagađa, da su neki stranci, tu i tamo, unutar drugih rodova primjenjivali elemente animacije. No u našim razmatranjima, kao prvi animirani film nastao na tlu BiH, tretiraćemo animirano ostvarenje Zlatka Šešelja Mudra lija iz 1961.
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Piše: Vesko Kadić Bh. animacija, u odnosu na svjetsku ili, da uzmemo bliže određenje, na hrvatsku ili srpsku animaciju, nema validnost navedenih, što zbog veoma malog broja autora koji su se bavili animacijom, što zbog nepostojanja tradicije izražavanja bh. kinematografije u ovome rodu.
Piše: Lejla Panjeta U svijetu fantastičnih filmova mudrac je kompatibilan sa likovima poput Dumbledorea iz Harryja Pottera, Gandalfa iz Gospodara prstenova ili Yode iz Star Warsa. Kada preuzme ulogu protagoniste, potreban je komični efekat i pomagač kojeg cijeni ili voli (mada ga verbalno ponižava, što ovome nimalo ne smeta), da bi lik mudarca publika prihvatila.
Piše: Vesko Kadić Kada je povijest bh. animacije u pitanju, nije se radilio o četiri ili pet nastalih individualnih animiranih filmova, nego su se unutar nje javili periodi koji su se mogli „zaokružiti“ u jednu cjelinu, nazvanu „pokret“ ili „škola“, što je bio dovoljan preduslov da se razmotri pitanje postanka povijesti bh. animiranog filma, unutar bh. kinematografije.
Piše: Vesko Kadić Na koncu, za nadati se da će ova Mala povijest bh. kratkometražnog filma u cjelini poslužiti nekome da je dopuni, a i onima koji o ovoj vrsti filma nisu mnogo toga znali. Za nevjerovati je jedino, da ne postoji kinogledatelj koji se, barem jedanput nije susreo s kratkim filmom prikazanim prije cjelovečernjeg igranog filma, ili u posljednje vrijeme njegovim predstavljanjem na TV ekranu.
Piše: Selma Delić Bilo bi šta više glupo otkrivati i još neke sočne detalje filma Desperately Seeking Susan, stoga vama ostavljamo na izvol te, pa ga pogledajte. Ono što je najfascinantnije u ovom filmu je upravo ta očajnička opsjednutost tuđim životima i onim mahalskim načinom razmišljanja - šta se zbiva u tuđoj avliji. Svi mi imamo tog malog špijuna unutar sebe; tog malog voajera, koji nekad ne zna za granice.
Piše: Mirza Skenderagić Dok je Sarajevo Film Festival ovih 30 ljeta nezaustavljivo rastao i izrastao u najvažniji filmski i kulturni događaj u regionu, što je potvrđeno i sa ovim slavljeničkim izdanjem, bh. film je zastao negdje na pola puta i od tada se vrti u krugu svoje produkcijske i kreativne bijede, a njeni glavni uzroci za to nisu samo finansijske prirode, jer se sudeći prema Open Air programu, filmovi očigledno snimaju.
Piše: Vesko Kadić Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, pa sve do rata u BiH ne zapažaju se neka značajna djela autora kojih smo u “Maloj povijesti bh. dokumentarnog filma“ analizirali, a razlog može biti u pojavi TV-a koja posredstvom svojih, za nju specifičnih reportaža preuzima ulogu filmskog dokumentarnog zapisa, ali ne u njegovim vrijednostima, jer TV gledatelj želi da bude više informiran, nego da mu se predoči dokument u imanentnom autorskom pogledu na svijet, što je dokumentarni film najčešće imao u prvom planu.
Piše: Vesko Kadić Jedan od najkontraverznijih bh. redatelja, radikal u svakom pogledu, bio je Bahrudin-Bata Čengić, rođen u Maglaju 1931, godine, a preminuo u Sarajevu 2007. godine. Na filmu je od 1951. godine, a status umjetnika dobiva sedam godina kasnije. Studirao je na Filizofskom fakultetu u Sarajevu, a specijalizaciju završio u Londonu, gdje je i asistirao u nekim filmovima engleskih redatelja. U njegovoj filmografiji zabilježeno je da je snimio veliki broj dokumentarnih, pa čak i jedan kratki igrani film (Život je lijep, 1976), ali je prepoznatiljiv po učinku kojeg je postigao u realizaciji cjelovečernjih igranih filmova.
