Kinematografski ovisnik

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 6

Sead Vegara 17.06.2023.

Piše: Vesko Kadić Kao što je evidentirano djelovanje autora kratkog metra koji nisu snimili ni jedan cjelovečernji igrani film (S. Mrkonjić, M. Fehimović, P. Ljubojev, V. Balvanović i V. Stojanović), činjenica je da su postojali redatelji koji su snimali i jedan i drugi filmski rod, ali daleko u manjem broju u odnosu na njihove kolege-dokumentariste. Jedan od prvih redatelja koji je snimao i prve bh. dokumentarne filmove, kao što je snimio i igrani film Crni biseri, isključivo s domaćim filmskim kadrom, bio je Svetomir-Toma Janić.

Iz bh. filmske čitanke: “Quo Vadis, Aida?“

Sead Vegara 27.05.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Ratna drama Quo Vadis, Aida? je, dakle, izvorno trebala biti zasnovana na knjizi “Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici“ Hasana Nuhanovića koji je kao UN-ov prevoditelj preživio genocid u Srebrenici, ali je na koncu, zbog neslaganja oko scenarija, Žbanić kreirala sasvim novu priču o ženi Aidi, profesorici engleskog jezika u Srebrenici, koja nije postojala u stvarnosti, ali u čijoj sudbini se svakako oslikavaju životi preživjelih srebreničkih žena, majki, sestara..., kojima je ovaj film upravo i posvećen.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 5

Sead Vegara 13.05.2023.

Piše: Vesko Kadić Stvaralaštvo Balvanovića, naročito njegovi rani dokumentarni filmovi, moguće je tumačiti u neminovnom razvoju autora koji je sigurno imao na umu krajnji cilj: igrani film. Stoga i ne čudi što su mu prvi filmovi bili “vježbe“ za prelaz iz filmova stvarnosti u filmove fikcije, što će biti dokaz kad realizira dva kratka filma Dječak i konj i Koncert za klupu i orkestar.

Iz bh. filmske čitanke: "Valter brani Sarajevo"

Sead Vegara 29.04.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Hajrudin Šiba Krvavac kao reditelj koji je pravio filmove za publiku ili tzv. blockbustere, odnosno kino-hitove, žanrovski je autor u onolikoj mjeri u kolikoj je zanatsko savršenstvo umjetnost, što se recimo može reći za filmove Stevena Spielberga u Hollywoodu, sa ipak znatno slobodnijim i kreativnijim stvaralačkim pristupom. Šiba nije bio autor u umjetničkom smislu, njegovi filmovi nisu propitivali filmski jezik na način kao što su u to vrijeme radili autori jugoslavenskog “crnog talasa“, već je nastajao da se što direktnije približi publici.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 4

Sead Vegara 15.04.2023.

Piše: Vesko Kadić Ovo su sjećanja na slike remek-djela Fasade, autora Suada Mrkonjića. Iako ovaj redatelj nije bio u svojim drugim filmovima sklon ironiji, u ovome, jer ga je na to vodila ideja Milana Andrića, imao za cilj otkriti “skrivanje“ živeće lokalne stvarnosti koja je imala i simboliku jednog šireg društvenog značaja, tj. da se otvoreno  govori o mnogim negativnim pojavama, njihovim uzrocima i slabostima, da te nedostatke i negativne činjenice ne skrivamo iza ove ili one “fasade“.

Iz bh. filmske čitanke: “Ne ostavljaj me“

Sead Vegara 31.03.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Aida Begić pripada novoj generaciji filmskih reditelja u BiH i jedna je od rijetkih koji prethodno pripremljeni teren od starijih kolega zvani bh. kinematografija, koristi za izgradnju vlastitog stila i autorstva, što su svakako primijetili i renomirani filmski festivali. Begić je iskoristila poziv od međunarodnog humanitarnog udruženja sa sjedištem u Turskoj, Beşir Derneği koje se, između ostalog, bavi i problemom izbjeglica, te snimila krajnje respektabilno ostvarenje Ne ostavljaj me (Never leave me), premijerno prikazano na Antalya Film Festivalu.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 3

Sead Vegara 11.03.2023.

Piše: Vesko Kadić Prvi film koji nagoviještava da je riječ o jednom zrelom autoru, stvaratelju koji realizira nešto više od pukog dokumenta bio je Sljeme za tjeme (1964), u kome Mutapčić daje iskrivljenu sliku naseobina i ljudi koji “učestvuju“ u neplanskoj gradnji. Dok se suvremeni gradovi  zahvaljujući industrijalizaciji naglo razvijaju, u njihova rubna područja doleze sa sela “zvani i neznani“, te uz najljepše dijelove modernog grada niče nepredviđena “divlja gradnja“. 

Iz bh. filmske čitanke: “Za one koji ne mogu da govore“

Sead Vegara 25.02.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Kreiran u formi fikcionalne rekonstrukcije u kojoj glavna protagonistkinja igra samu sebe, sa prirodnim sjedinjenjem igranog i dokumentarnog roda i odlučnim autorskim izletima u autoreferencijalno i metafilmsko, te dubokom uzemljenošću u stvarnosti, ovaj neobični performativni film, donosi lično i umjetničko suočavanje sa stravičnom prošlošću, skrivenoj ispod čistih hotelskih plahti. 

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 2

Sead Vegara 12.02.2023.

Piše: Vesko Kadić Ako iz biografije autora Živka-Žike Ristića izdvojimo filmove Drvar (1958) koji govori o gradu s velikom povijesnom prošlošću, Posljednja poruka (1961) posvećenom ilegalcima Sarajeva u periodu od 1941. do 1945. godine, i njihovom organizovanom otporu u glavnom gradu BiH, Proljeće u mom gradu (1961) viđeno kroz slike najživotnijeg doba godine u kome se dešavaju godišnjice, mitinzi, polaganje cvijeća na spomenike i slično – onda smo dobili trilogiju Ristićevog stvaralaštva.

Iz bh. filmske čitanke: “Ljeto u zlatnoj dolini“

Sead Vegara 29.01.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Iako su temelji novog vala bosanskohercegovačke kinematografije postavljeni 2001. godine sa filmom Ničija zemlja Danisa Tanovića, čije je konstrukcije dodatno ojačao osvojeni Oscar, tranzicijski bh. film je svoj prvi oblik dobio 2003. godine kada su predstavljena ostvarenja Gori vatra Pjera Žalice, Remake Dine Mustafića i Ljeto u zlatnoj dolini Srđana Vuletića.