Cartel Land: Tragična meksička stvarnost

cartel landPiše: Braco Kartal

Narko-rat u Meksiku je do sada, prema grubim procjenama, odnio preko 70.000 života. Mnogi smatraju da je taj broj i mnogo veći, a meksička policija i danas, po pustinjama i makadamima, a sve češće i u gradskim kvartovima, pronalazi leševe sa odrubljenim glavama. Zbog jako niskih plata, podložna je korupciji, a tačan broj policijskih dužnosnika koje je meksička vlada do sada uhapsila radi umiješanosti u trgovinu narkoticima, teško je utvrditi. Osnovni cilj meksičkih narko kartela je prokrijumčariti narkotike i ljude na tlo SAD-a. Ovaj narko-rat je neiscrpna tema brojnih filmova i dokumentaraca, među kojima se izdvajaju visoko rangirani El Infierno iz 2010, dokumentarac Narco Cultura, te aktuelno ostvarenje Sicario u režiji Denisa Villeneuvea. Iako su svi navedeni filmovi kvalitetni, Cartel Land, u režiji Matthewa Heinemana, je do sada najšokantniji. Ono što ga razlikuje od spomenutih ostvarenja (El Infierno u sebi nosi i određenu dozu humora), jeste njegov realistični i brutalni prikaz nesretnih sudbina stanovnika ove zemlje koje su se, zajedno sa svim svojim posljedicama, prelile i na susjedne Sjedinjene Američke Države.

Cartel Land; režija: Matthew Heineman; 2015.

IMDb rejting: 7.4/10

Rotten Tomatoes rejting: 91%.

cartel land posterFilm počinje bakljom osvijetljenim kadrom u kojem maskirani pripadnici narko kartela iz Michoácana kuhaju metamfetamin (crystal meth), te pričaju o Sjevernoj Americi i loklanom siromaštvu. Hvaleći se kako imaju najveće količine i robu najboljeg kvaliteta, izjavljuju kako će se time baviti sve dok im Bog to bude dopuštao. Slijedi uvodna špica podržana meksičkim hip-hopom, nakon čega putujemo u Arizonu, kod jednog ratnog veterana. Nakon što je njegova egzistencija uništena američkom finansijskom krizom, pokušava da meksičke narko-ratove zadrži što dalje od granica SAD-a. Uz osvrt na nemoć granične policije, ovaj veteran govori o svom zadatku i tankoj liniji između dobra i zla. Zbog njegovog stava da ilegalni doseljenici otimaju poslove građanima SAD-a, mnogi ga smatraju rasistom. Bivši je korisnik metha i pripadnik američkih vigilantesa, jedinice zadužene za nadzor meksičko-američke granice. Postao je samoprozvani osvetnički anđeo, koji svoju ulogu doživljava kao "poštovanje zakona tamo gdje ga nema".

Režiser filma nas zatim ponovo vraća u Michoácan i upoznaje sa jedinicom Autodefensas, civilnom koalicijom, koja na području ovog sela vodi svoj lični rat sa narko kartelima. Jedinicu predvodi  Dr. José Manuel Mireles, karizmatični liječnik, koji stanovnike sela motiviše da krenu u borbu protiv rasturača droge. Nakon snimke masovnog ukopa koji je posljedica narko-rata, te šokantnog priznanja djevojke nad kojom su se pripadnici narko kartela iživljavali, započinje pravi zaplet priče. Ono što nam ovo izvrsno ostvarenje u nastavku donosi je prikaz strahovite ljudske tragedije tokom kojeg na površinu izbija sve ono što ljudi u sebi nose, a to su: želja za moći, pohlepa, glad za novcem kao i želja za osvetom. Raste uticaj Autodefensas jedinice koja radi toga na sebe skreće pažnju korumpiranih vlasti. Kako radnja filma odmiče, više nam nije jasno ni ko je pripadnik narko kartela, ko je član jedinice za samoodbranu, te da li na području Meksika postoji ijedan političar ili bilo koja struktura društva koja nije korumpirana. Linija između dobra i zla o kojoj je ratni veteran na početku priče govorio je nestala.

Prehodna
Jedan dan u Sarajevu: Stota obljetnica Sarajevskog atentata
Sljedeća
Bridge of Spies: Spielberg – magnet za Oscare