Wood: Parket kao ostavština kolonijalizma

Piše: Nino Romić

Dokumentarnoj selekciji Takmičarskog programa 26. Sarajevo Film Festivala se pridružuje i Wood, pogled u svijet ilegalne sječe šuma i organizacija s obje strane fenomena. Rad Michaele Krist i Monice Lazurean-Gorgan prati Alexandera von Bismarcka, direktora neprofitne organizacije posvećene dokumentovanju nezakonitog iskorištavanja resursa iz sve manjih oaza divljine na svijetu. Od Perua i Amazona, preko Balkana i Istočne Evrope, pa sve do ruskih tajgi, stabla se obaraju bez rješenja ili dozvole, a u nekim slučajevima i uprkos izričitim zabranama, sve kako bi se nahranila stalna potražnja za drvenom građom.

Pored sječe radi stvaranja poljeprivrednih površina i radi skupljanja drveta kao goriva, Von Bismarck i njegova agencija za zaštitu okoliša otkriva i vrlo nelaskavu činjenicu da jedan od najvećih razloga za obaranje drveća jeste zadovoljavanje potrebe industrije namještaja i parketa u najrazvijenijim zemljama na svijetu. Ironično, kako se ispostavlja, zemlje koje se najviše diče svojom predanošću ka očuvanju okoliša su ujedno i najveći razlog iza rasta ilegalne sječe drveća.

Wood predočava dezen aktivnosti i osoba iza njih koje omogućavaju širenje ilegalne sječe, od radnika na lokalitetu, do brokera drvetom, pa sve do polica veleprodajnih i maloprodajnih lanaca prodavača, koji oskrbljavaju sve potrebe izvođača završnih radova sa parketom i brodskim podom te građu za tvornice namještaja od punog drveta. Daleko od očiju javnosti, koncerni brokera i dobavljača u vrlo kratkom vremenskom roku mogu opustošiti jedan šumski predio, izvući iz njega sve isplative resurse te iza sebe ostaviti ogoljeni krajolik. Javnost u pitanju ovdje je uglavnom javnost zapadnih zemalja, budući da su baš te zemlje ciljno tržište ove sive grane svjetske privrede. Javnost zemalja koje su vlasnici opisanih resurse, uglavnom, ostaje neupoznata sa činjenicom da se iz njihovih šuma izvlači prirodno i monetarno bogatstvo.

Predstavljajući se kao dobavljač ili proizvođač, Von Bismarck ugovara sastanke sa brokerima sa ciljem skupljanja dokaza protiv osoba i kompanija koje su neposredno uključene u nezakonito iskorištavanje resursa. Prerušavanje, tajni mikrofoni i skrivene kamere su njegovi glavni alati, a snimke zabilježene na susretima su glavna dokumentarna građa filma. Wood je uglavnom lišen naracije, izuzev u prilikama kada se Von Bismark izravno obraća kameri dokumentarista koji ga prate. Bez naracije ili izravnih komentara autora, Wood predstavlja deskriptivni dokumentarni film, čija je svrha upoznavanje gledatelja sa predmetom samog filma. U ovom slučaju to su ilegalna sječa, te Alexander Von Bismarck i kružok novinara, istraživača i aktivista koji pripadaju ili gravitiraju njegovoj organizaciji. Wood pruža globalni pogled na pojavu koja je intimno poznata žiteljima našeg podneblja, te otkriva uplive različitih službenih tijela, velikih kompanija i pojedinaca u razornom uticaju ove grane industrije po svijet i okoliš. Dalje od toga, gledatelji su pozvani da sami donesu zaključke povodom ovog predmeta.

Wood, zajedno sa cijelom dokumentarnom selekcijom ovogodišnjeg Takmičarskog programa, ostaje dostupan gledateljima do završetka 26. Sarajevo Film Festivala.

Prehodna
All The Pretty Little Horses: Put naprijed vodi nazad
Sljedeća
Project Power: Tablete za superjunačenje