Wonder Woman – celuloidna superheroina

Wonder Woman – celuloidna superheroina

Piše: Ivan Čupić

Dosadili su vam superheroji u rastezljivim kričavim tajicama? Vaša dnevna odjeća pati u centrifugi i poprima čudne boje? Bez brige, ovo nije nova reklama za pranje rublja, referenca na jednu od filmskih inkarnacija Spider-Mana, ovo je vapaj za prvom heroinom američkoga stripa – amazonskom princezom Dianom, poznatijom kao Wonder Woman.

Budimo odmah u početku izričito jasni, možda i pomalo kontroverzni, Wonder Woman je poznatija od Lare Croft, Peach, Buffy, Disney princeza… Nitko, pa čak ni Elsa iz Frozena, nije krasio toliko mnogo naslovnica časopisa, stripova, majica, šalica za kavu, lutaka i akcijskih figurica. Wonder Woman je oličenje dobrote, inteligencije, ljepote, ali i snage grčkih bogova i boginja; feministička ikona još od 1941, kada se pridružila svojoj nešto starijoj DC Comics braći: Batmanu i Supermanu.

Vjerujem da već lovite disonancu između naslova, godine rođenja spomenute Diane i godine u kojoj se nalazimo: Gdje je nestala i je li se uopće pojavila na malim i velikim ekranima?

Kako bismo uopće odgovorili na to pitanje, moramo popratiti dvije usporedne povijesti: stripovsku i televizijsku/filmsku.

wonder woman2Kako to većinom biva, u početku bijaše riječ, a ona u ovom slučaju glasi strip: All Star Comics, broj 8 (1941). Psiholog William Moulton Marston već je prvim pojavljivanjem Wonder Woman naglasio kako će njegovih-ruku-djelo biti nešto sasvim posebno. U prvim godinama, Diana se tako borila protiv misteriozne blizanke koja je zapravo njezina vlastita majka, amazonskih ratnica u smrtonosnim igrama bondaže, zlih muškaraca koji bi ju redovito vezali i time završavali igru mačke i miša, zlih žena koje poziraju kao muškarci ne bi li dominirali svijetom i sl. Za Marstona, Wonder Woman nije bila uzor za mlado žensko čitateljstvo, već način da se mlado muško čitateljstvo privikne na buduću dominaciju snažne žene koja se poigrava ustaljenim ulogama identiteta.

Marston je bio fascinantan čovjek; živio je s dvije žene u velikoj kući, sa svakom je imao po dvoje djece, a svojim stripom propagirao je vrstu srednjostrujaške zabave koja, za ono vrijeme, nije bila smatrana srednjom strujom ili naročito poučnom/prihvatljivom. Čitavo kulturno i društveno razdoblje nastanka Wonder Woman u disonanci je s njezinim literarnim rođenjem, stoga nije ni čudno da smo, još uvijek, na relativno skliskom i nepoznatom terenu, a osobito u usporedbi s 'celuloidnim' naslovom. Naime, trebalo je punih trideset godina od njezina nastanka da Diana sa stranica Marstonove 'prljave' mašte preseli na stranice drugih, komercijalnijih, šarenijih autora, a zatim i male ekrane, od 1975 - 1979. Glumica Lynda Carter i danas je, za mnoge, sinonim za Wonder Woman, ujedno i jedina glumica sve do daleke 2016. koja se može pohvaliti tom ulogom u karijeri.

U međuvremenu smo imali koliko ono Supermana, Batmana i Spider-Mana?

Bez brige, dolazimo do svjetla na kraju medijskog tunela, tanke linije uskoro se spajaju u jednoj točki u budućnosti.

Najprije, na pisanom planu, godine 1987, poznati i priznati strip-crtač i pisac George Pérez napravio je zacijelo najveći, tektonski pomak u svijetu Wonder Woman još od njezina nastanka, odnosno smrti autora Marstona, nanovo stvorivši čitav jedan svemir, ispunivši ga upečatljivim likovima koji će krasiti stranice stripova do današnjeg dana. Diana je postala neraskidivo vezana za grčki panteon, negativci su postali za pamćenje (Ares, Kirka i Cheetah, da nabrojimo samo neke), a rizici veći od stvarnosti. Napokon, dobili smo kompletan umjetnički proizvod na prijelazu u novi milenij. Legendarni zlatni Laso istine više nije bio isključivo predmet seksualnih aluzija s početka 40-ih, već i alat za submisiju novostvorenog stampeda mitoloških negativaca; Istina u rukama, ne heroine, već superheroine za nove generacije.

I tu smo, napokon, da dovršimo manjkavu celuloidnu stranu priče. Naime, ove godine ćemo po prvi puta moći uživati u filmskoj inkarnaciji Wonder Woman. Dugo joj je trebalo, ali stiže brzinom munje i već osjetimo topot njezinih ratnih čizama!

U ožujku nas očekuje premijera filma Batman v Superman: Dawn of Justice, u kojem će se Diana Prince (izraelska glumica Gal Gadot) pojaviti kao racionalni centar između dvije tipično muške paljbe, a već sljedeće godine, u režiji Patty Jenkins (Monster), upoznat ćemo i njezine mladenačke početke na rajskome otoku Themysciri, koji je njezina majka Hyppolita dobila na dar od samih bogova. Film će se također nakratko preseliti radnjom na sam početak 20. stoljeća, ne bi li prikazao prvi kontakt čovječanstva s božanskim stvorenjem koje će ih dobrim dijelom povijesti braniti od svakojakih napasti.

Nije to, dakako, kraj, pa DC Comics u suradnji sa produkcijskom kućom Warner Bros već priprema čitavu shemu epskih visokobudžetnih filmova povezanoga svijeta koji će nas pobliže upoznati sa voljenom Dianom. Čekanje fanova diljem svijeta, čini se, isplatilo se, ali Amazonka na velike ekrane dolazi i kako bi svoj pravi identitet otkrila milijunima novih mladih čitatelja i gledatelja.

U svjetlu iščekivanja skorašnjeg filmskog ukazanja Wonder Woman, početnicima od sveg srca preporučujem čitanje moderne inačice stripa u režiji pisca Briana Azzarella i crtača Cliffa Chianga, u šest ukoričenih nastavaka (Blood-Guts-Iron-War-Flesh-Bones); nakon više od 75 godina postojanja, kvalitetna ideja opstaje, nadograđuje se, mijenja formu i na koncu postaje nova kvaliteta, novi pojam nježnosti, strasti, feminizma, ljepote i snage.

Prehodna
Smrt u Sarajevu: Najiščekivaniji bh. film u 2016.
Sljedeća
Srebreni medvjed za "Smrt u Sarajevu" Danisa Tanovića