Selekcija regionalnih filmova odražava globalni duh vremena

Selekcija regionalnih filmova odražava globalni duh vremena

Razgovarao: Sead Vegara

Selektorica Takmičarskog programa i programa U fokusu, Elma Tataragić, govori o ovogodišnjem programu 29. Sarajevo Film Festivala, filmovima iz regije, dugometražnom igranom prvijencu Ekskurzija bh. rediteljice Une Gunjak, zbog čega je u program kao gala projekcija uvrštena i serija, svom scenarističkom radu, ali i stanju u bh. kinematografiji, naravno, iz pozicije scenariste.

U kojem smislu ovogodišnja selekcija regionalnih filmova u Takmičarskom programu odražava globalni duh vremena u kojem živimo?

Živimo u izuzetno turbulentnim vremenima. I to osjećanje je, nažalost, globalno. Ono što je tačno za ovogodišnju selekciju Tamičarskog programa jeste da ona odražava odnos autora ne samo prema regiji već i prema svijetu. Baš zbog toga, ova selekcija jeste selekcija regionalnih filmova, ali ona odražava jedan globalni duh vremena u kojem živimo. Prisutne su različite teme od ljubavnih tema, identiteta, globalizacije, smisla života, političke angažiranosti pa sve do odrastanja. Ono što karakterizira ovu selekciju su izuzetno jaki junaci i junakinje, kao i način na koji nam autori bez imalo zadrške dozvoljavaju da im se približimo. Ne postoji distanciranost, nego smo poptuno emotivno uvučeni u svaku pojedinačnu priču filmova u ovogodišnjoj selekciji.

Naveli ste da su prisutne različite teme: od ljubavi, tema identiteta, globalizacije, smisla života, političke angažiranosti pa sve do odrastanja. Kako ste pravili ovogodišnju selekciju, te koliko je uopšte bilo prijavljeno filmova?

Pogledali smo ukupno 200 naslova za Takmičarski program - igrani film i za program U fokusu jer su te dvije selekcije same po sebi slične, te ih skupa i pravimo. Selekciju kao i obično radimo timski, gledamo filmove i puno o njima razgovaramo. Tako je bilo i ove godine.

U Takmičarskom programu se našao tek jedan film iz “bliske“ regije, i to onaj “Lost Country“ srbijanskog reditelja Vladimira Perišića. Da li je riječ o nedostaku (kvalitetnih) “domaćih“ filmova?

Mi regiju posmatramo kao jedan jedinstven prostor i tako i pristupamo selekciji. Izvan konkurencije u Takmičarskog programu predstavljamo još dva filma sa našeg govornog područja, film Čuvari formule, Dragana Bjelogrlića i film Ekskurzija, Une Gunjak. Ono što mogu reći je da je godina kada je film u pitanju bila generalno dobra, i u ''široj'' i u ''bližoj regiji''  - kako ste je nazvali, i da imamo dobre i kvalitetne filmove u svim festivalskim sekcijama. U narednom periodu će se vjerovatno dio obima iz produkcije TV serija 'preliti' na film, pa će se povećati i broj igranih filmova.

I ove godine imamo film iz Ukrajine, “La Palisiada“, koji će na SFF-u doživjeti regionalnu premijeru. O kakvom je ostvarenju riječ?

La Palisiada spada u grupu filmova koji se bave društvom, baš kao i filmovi Lost Country i Libertate (Tudor Giurgui, Rumunija). U ovom filmu kroz istragu ubistva, dobivamo sliku jednog društva u tranziciji, jednog društva koje je stalno na rubu ponora. La Palisiada je angažiran film koji predstavlja jedno vrijeme i jednu političku datost i to u Ukrajini. Debitant Philip Stonychenko nas vraća u 1996. godinu, pet godina nakon osamostaljenja Ukrajine, kada je ubijen Bohdan, optužen za ubistvo jedne važne figure, i donosi priče dva inspektora, njihovih porodica a prije svega govori o postsovjetskoj opresiji i otuđenju.

Također će biti upriličena i gala projekcija filma bh. autorice Une Gunjak, “Ekskurzija“. Iz kojeg razloga film nije ušao u Takmičarsku selekciju?

Razlog je jednostavan. Film je producirala Amra Bakšić Čamo, koja je voditeljica CineLinka. Fenomenalni debitantski film Ekskurzija Une Gunjak, dobitnice Srca Sarajeva za najbolji kratki film, govori o tinejdžerki koja se uplete u mrežu vlastitih laži zbog pritiska vršnjaka i upravo na taj način pokazuje kako je to odrastati danas. Film će premijerno biti prikazan na Locarno Film Festivalu.

Za ovo izdaje Takmičarskog programa uvrstili ste i jednu seriju. Riječ je o turskoj seriji “Rumi“, koja će doživjeti svoju svjetsku premijeru. Kako je došlo do toga da u selekciju uvrstite i seriju, te zbog čega baš ovu?

To je serija koja je produkcijski izuzetna i koja se dugo pripremala. Zasigurno je jedan od ambicioznijih televizijskih projekata u regiji. S obzirom da smo se prije sedam godina počeli baviti serijama prvo u programima industrije, a onda i u drugim programskim cjelinama, odlučili smo je prikazati u sklopu Takmičarskog programa baš uoči dodjela nagrada za TV serije regije.

Pored selektorske pozicije na SFF-u Vi ste također uspješna scenaristica, što dokazuje Vaša višebrojna saradnja sa Teonom Mitevskom, Miroslavom Terzićem, te najskorija sa Vanjom Juranić (“Samo kad se smijem“). Da li spremate novi projekat, pišete scenarij za neki novi film?

Ja sam stalno u novim projektima. To je valjda sudbina scenarista. Da, evo i na Sarajevo Film Festivalu ću osim dva filma (Najsretniji čovjek na svijetu i Samo kad se smijem) predstaviti i televizijsku seriju Princ iz Eleja na kojoj sam i scenaristica i kreatorka, a u Veneciji kao scenaristica učestvujem sa serijom Znam kako dišeš, kreatora Jasmile Žbanić i Damira Ibrahimovića.

Neizostavno pitanje jeste ono o stanju u bh. kinematografiji. U tom pogledu, da li je zahvalno biti scenarista u BiH, jer izgleda da su svi reditelji prosto zaljubljeni u svoj rad (vlastiti scenarij) i rijetko ili gotovo nikad ne snimaju filmove prema tuđim scenarijima?

To je simptom kinematografija sa niskim produkcijskim pragom, ali mislim da sada snimanje televizijskih serija popravlja tu stvar. U BiH teško se općenito baviti filmom bez obzira na profesiju, ali to nije nemoguće, što potvrđuju brojni primjeri. Evo, ove godine možemo se pohvaliti sa 64 naslova u BH Film programu i sa jednom serijom u programu Pretpremijere. Produkcija televizijskih serija je ozbiljno popravila stanje u filmskoj i TV produkciji i napokon sada možemo reći da ima posla. Da li možemo više i bolje, da. U to sam sigurna.

 

Objavljeno na portalu Al Jazeera Balkans

Prehodna
Otvorena lista radionica i filmskih programa
Sljedeća
Estetske vrijednosti u filmskoj umjetnosti