Nakon glasina o njegovoj umiješanosti, legendarni meksičko/američki glumac i producent Edward James Olmos je potvrdio da se vratio u ulozi Blade Runner veterana Gaffa u predstojećem ostvarenju Blade Runner 2049.
Potpisao sam ugovor koji ima sedam stranica. Ja sam potpisao, moj menadžer ga je potpisao i moj agent ga je potpisao. Svi su potpisali. Da, opet sam Gaff u "Blade Runner 2049", izjavio je Olmos u TheTrendTalk šou emisiji.
Gaff je misteriozni karakter koji izrađuje origami figurice koje vizuelno aludiraju na to da je i sam Rick Deckard također replikant. Potpuno je drugačiji od Deckarda, hoda sa štapom, primjetno šepa i priča fiktivnim žargonom zvanim Cityspeak koji je mješavina španskog, francuskog, njemačkog, mađarskog, kineskog i japanskog.
Nastavak kultnog sf klasika Blade Runner iz 1982. režira Kanađanin Denis Villeneuve (Sicario, Arrival), a ulogu iz originala reprizira i Harrison Ford kao Rick Deckard. Ostatak glumačke ekipe čine Ryan Gosling, Robin Wright, bivši WWE šampion Dave Bautista, Ana de Armas, Sylvia Hoeks, Robin Wright, Mackenzie Davis, Carla Juri, Lennie James, Barkhad Abdi i Jared Leto. Oficijelni sinopsis filma glasi:
Tridesetak godina nakon događaja iz prvog filma, novi blade runner, LAPD policajac K (Gosling) otkriva duboko zakopanu tajnu koja ima potencijal da ono što je ostalo od društva baci u potpuni haos. Njegovo otkriće ga odvodi do Ricka Deckarda (Ford), bivšeg LAPD blade runnera koji je nestao prije tridesetak godina.
Na temelju brojnih istraživanja, originalni Blade Runner važi za jedan od najvećih filmova svih vremena. Predstavlja djelimičnu adaptaciju novele “Do Androids Dream of Electric Sheep?” koju je 1968. napisao Philip K. Dick. Bio je nominovan za Oscara u kategorijama za najbolje vizuelne efekte i najbolju scenografiju i ostvarenje je koje je postavilo temelje i definicije cyberpunk žanra. Tokom 1993. na području SAD-a proglašen je filmom koji ima ogromni kulturni, historijski i estetski značaj, a tokom 2007. imenovan je za drugi vizuelno najuticajniji film svih vremena. Njegove teme obrađuju polemike o individualnosti života i egzistencije, a u početku je izazvao podvojene reakcije kritike: neki su zamjerali ritmu priče dok su drugi uživali u složenosti tematike. Film je slabo prošao u američkim kinima, ali je s vremenom stekao kultni status. Hvaljen je zbog produkcijskog dizajna, budućnosti koja se stalno ispravlja, a danas je vodeći primjer neo-noir žanra.
