Piše: Midhat Ajanović Ajan Posebno mjesto u generaciji koja je revitalizirala američki film pripada Martinu Scorceseu (New York, 1942), čovjeku koji će, slično Coppoli, ispražnjenu holivudsku ambalažu ispuniti autentičnim sadržajem: kombinacijom italo-američke duše, američkog mita i iskustva prethodnih četrdeset godina, ne samo američke, filmske povijesti.
Piše: Midhat Ajanović Ajan Znam za barem deset filmskih verzija revolveraškog obračuna kod O.K. Corala, a čitao sam i masu stripova, romana, feljtona o tih najpoznatijih trideset sekundi u američkoj historiji. Sve mi je to izlapilo iz pamćenju, sve osim Fordove romantične vizije tog događaja u filmu Moja draga Clementine.
Piše: Midhat Ajanović Ajan Pitanje na koje je nemoguće odgovoriti je kako će svijet izgledati na kraju tekućeg stoljeća i da li će filma, ovakvog kakvog ga poznajemo, uopće biti. No, činjenica da je filmski medij, praktički bezbolno, preživio prvih 25 godina daje osnova za optimističku pretpostavku da će se filmovi gledati i na kraju ovog stoljeća te da će se organizirati razne ankete u kojima će se birati film prvog stoljeća trećeg milenija.
