In Memoriam: Dragan Nikolić (1943 - 2016.)

In Memoriam: Dragan Nikolić (1943 - 2016.)

Višestruko nagrađivani legendarni srpski glumac Dragan Nikolić preminuo je u petak 11. marta u bolnici u Beogradu u 73. godini života nakon duge i teške bolesti.

Dragan Nikolić je rođen 1943. godine, a debitovao je kao vojni policajac 1964. u filmu Pravo stanje stvari Vladana Slijepčevića. Zadnji put se na filmu pojavio u ostvarenju Montevideo, vidimo se u kojem je igrao trećeg predsjednika FIFA-e, Francuza Julesa Rimeta, a nakon toga je bio narator TV serije Nešto lepo. U 50-godišnjoj karijeri ostvario je preko 180 uloga u filmovima i TV serijama, a bio je 45 godina u braku sa poznatom srpskom glumicom Milenom Dravić koju je upoznao 1972. kada su zajedno vodili show program Obraz uz obraz. Nagrada "Pavle Vuisić" za životno djelo dodijeljena mu je 2000, a od 2011. do 2013. godine bio je voditelj kviza "Multimilioner" na TV Pink. U nastavku vas podsjećamo na neke od uloga koje su obilježile njegovu karijeru:

Kada budem mrtav i beo (1967)

Njegova prva značajnija uloga. U ostvarenju Žike Pavlovića glumi Džimija Barku, nezaposlenog sezonskog radnika labilnog karaktera. Za ovu ulogu nagrađen je diplomom na Filmskom festivalu u Puli 1968.

 

Otpisani i Povratak otpisanih (film i TV serija - 1974/1975; 1978)

Partizanski film i TV serija u kojima Dragan Nikolić glumi simpatičnog Prleta, mladog ilegalca u okupiranom Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Film je režirao Aleksandar Aca Đorđević, a scenario su napisali Dragan Marković i Siniša Pavić. Serija, kao i film, je bila vrlo gledana i dostigla je kultni status u bivšoj državi. Jedan od glavnih razloga njene popularnosti je i taj jer, za razliku od filmova i serija snimanih u to vrijeme, nije prikazivala rat iz vizure komunističke partije nego iz ugla običnog svijeta. Isto tako, likovi iz serije su veoma odudarali od stereotipa komunističkih ilegalaca. Radilo se o običnim ljudima s društvene margine, uličnim herojima, švercerima i studentima sa svim svojim ljudskim vrlinama i manama.

Nacionalna klasa (1979)

U ovom kultnom filmu Dragan Nikolić je Flojd, mladić iz beogradskog predgrađa, veliki ljubavnik i vozač auto-trka koji ima ambiciju da pređe u višu trkačku klasu. Da bi to postigao, mora da izbjegne odlazak u vojsku i brak sa djevojkom Šijom (Gorica Popović) koja je u drugom stanju. Uloga mu je obezbijedila nagradu Car Konstantin na Filmskom festivalu u Nišu.

Ko to tamo peva (1980)

Ostvarenje reditelja Slobodana Šijana i scenariste Dušana Kovačevića. Dan uoči fašističkog napada na Jugoslaviju, za Beograd kreće stari i dotrajali autobus firme Krstić. Dragan Nikolić je u ovom filmu šlager pjevač koji je u Beograd krenuo radi audicije, a Romi iz autobusa ga zovu "picopevac", te konstatuju da će se "teško najesti leba od pevanja".

Banović Strahinja (1981)

Ekranizacija srpske narodne pjesme o Banović Strahinji u režiji hrvatskog reditelja Vatroslava Mimice. Dragan Nikolić glumi Aliju, predvodnika grupe turskih razbojnika koji siluju i ubijaju podanike. Za ovu ulogu osvojio je Zlatnu arenu u Puli.

Balkan Ekspres (1983)

Film u režiji Branka Baletića u kojem Dragan Nikolić glumi Popaja, člana grupe sitnih džeparoša i varalica koji lutaju po okupiranoj Srbiji tokom Drugog svjetskog rata kao muzički sastav „Balkan ekspres”, pokušavajući da sačuvaju živu glavu i istovremeno profitiraju. Nakon prvog dijela snimljen je i nastavak u kojem Popaja glumi Aleksandar Berček.

Čudo neviđeno (1984)

Ostvarenje u režiji Živka Nikolića rađen po scenariju Siniše i Ljiljane Pavić. Radnja filma smještena je u malo ribarsko mjestašce na obali jezera u kojem žene rade teške poslove dok njihovi muževi sjede u kafiću, piju, udvaraju se, pametuju i sanjaju novi život. Film je nagrađen srebrenom medaljom na moskovskom festivalu 1985. godine.

Poslednji krug u Monci (1989)

Dragan Nilolić je u ovom filmu Urke, autsajder koji je sedam godina proveo u zatvoru zbog pljačke. Vječiti pobunjenik, nezadovoljan sistemom i ljudima koji ga okružuju, želi da uspostavi put sopstvene pravde. Kao član beogradske mafije, nakon još jedne neuspešne pljačke, zbog izdaje, ponovo je u zatvoru. Uspjevši da pobegne, prinuđen je da napusti zemlju i jedine dvije osobe koje ga vole, djevojku i majku. Odlazi u Italiju i nakon uspješne osvete postaje šef jugoslovenskih mafijaša u cijeloj Italiji.

Sabirni centar (1989)

Fantastična komedija Gorana Markovića iz 1989. prema scenariju Dušana Kovačevića. Stari arheolog pronalazi rimsku nadgrobnu ploču za kojom je tragao cijeli život. Ona skriva prolaz s "ovog" na "onaj" svijet. Pri pokušaju da je pomakne profesor doživi srčani udar i ubrzo umre. Ali, mrtav samo za okolinu, on se u stvari nalazi u nekoj vrsti stanja "između života i smrti". Kako je i živ i mrtav u isto vrijeme, uspostavlja vezu između živih i mrtvih, pa mrtvi, vođeni željom da vide svoje rođake, kreću prolazom koji je profesor otkrio ispod rimske nadgrobne ploče, u susret svojim voljenim na "ovom" svijetu. Dragan Nikolić je u ovom filmu Janko kojem nikada ne radi sat i koji je na onom svijetu stariji od svog oca.

Velika frka (1992)

Film kojeg je režirao Milan Jelić, a scenario su napisali Vlastimir i Ljubomir Radovanović. Dragan Nikolić je u ovom filmu Čeda koji je primoran da šeta pudlicu i kuha kafu, a jedina mu je razonoda odlazak sa prijateljima u ribolov. Kada njegova punica odluči da ode na godišnji odmor u banju, mora da joj bude pratilac. Zbog posla je primoran da prekine odmor i vrati se u Beograd, a u svojoj kući zatiče gomilu izazovnih i nepoznatih djevojaka i lokalnih magupa.

Ni na nebu ni na zemlji (1994)

Film kojeg je režirao Miloš Miša Radivojević prema scenariju Dušana Jelića. Bavi su sudbinom grupe prijatelja u četvrtom desetljeću života koji su suviše stari da bi počinjali novi život negdje vani, a suviše mladi da bi ostali i istrunuli. Dragan Nikolić je u ovom filmu kockar zvani Igla.

Urnebesna tragedija (1995)

Film kojeg je režirao Goran Marković po scenariju Dušana Kovačevića. Jedan doktor (Voja Brajović), u znak protesta zbog neljudskih uslova života i nedostatka lijekova prouzrokovanih raspadom Jugoslavije i sankcijama, zatvori kliniku za duševne bolesti sa namjerom da bolesnike vrati kućama ili preda nekome ko bi ih bar privremeno prihvatio. Pošto jedan od bolesnika namjerava da se "ženi", doktor, pod izgovorom da svi idu na svadbu, izvodi svoje pacijente iz bolnice. Sa njima kreće i osoba koja "može letjeti", a u stvari postoji samo u mašti pacijenata. Međutim, nevolje počinju već na prvom koraku izvan klinike. U slobodi, nenaviknuti na pravila igre društva "normalnih", bolesnici rade ono što požele, ne obazirući se na haos koji izazivaju. Nikolić je u filmu direktor jednog beogradskog pozorišta, a bolesnici su smješteni upravo u njegovoj kući.

Belo odelo (1999)

Ostvarenje u režiji Lazara Ristovskog. Nikolić glumi makroa koji traga za prostitutkom Karmen. Film je 1999. bio srpski kandidat za Oscara, za najbolji film izvan engleskog govornog područja.

Lavirint (2002)

Triler koji je svojim većinskim dijelom snimljen na Kalamegdanskoj tvrđavi. Dragan Nikolić je u ovom filmu izlječeni kockar Pop koji se nakon dvadeset godina provedenih u inostranstvu vraća u Srbiju. S vremenom bude uvučen u svijet tajnih hrišćanskih sekti koje su nekada djelovale na prostoru Beograda.

Ivkova slava (2005)

Ostvarenje koje je režirao Zdravko Šotra po romanu Stevana Sremca. Radnja filma smještena je u 19. vijek, a Dragan Nikolić je predsjednik niške opštine.  

Turneja (2008)

Film Gorana Markovića rađen u koprodukciji Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Dragan Nikolić je u filmu Miško, jedan od šestoro beogradskih glumaca koji pritisnuti lošom finansijskom situacijom odlaze na turneju po ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini kako bi izveli predstavu "Buba u uhu". Kroz komične i apsurdne situacije, kritikuje velikosrpsku politiku i podsmijava se nacionalizmu. Osvojio je nagradu međunarodnog žirija kritike Fipressci za najbolje ostvarenje na filmskom festivalu u Montrealu, a Goran Marković nagradu za najbolju režiju.

     
Prehodna
Što nedostaje bh. filmskoj kulturi?
Sljedeća
Chaplin vs Cohen: Kad diktator zavoli demokratiju