Piše: Duško Dimitrovski (specijalno za Filmofil iz Venecije)
Na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji tematski raznovrstan program nisu pratila i izuzetno kreativno dobra ostvarenja. Nas nije bilo, ali je zato Emir Kusturica predsjedavao žirijem za najbolje debitantsko ostvarenje.
Na ovogodišnjem 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, koji se završava sutra 7. septembra, a koji je najavljivan kao da će maltene donijeti veliko osvježenje, kad je riječ o ostvarenjima poznatih i do sada nezasluženo manje poznatih svjetskih sineasta, bilo je malo istinski novog. Ipak, tematski program je krasila evidentna raznovrsnost. Najavljivan je bio i enormni broj svjetskih starova, koji će se na Lidu "prošetati" crvenim tepihom, ali i njih nije bilo baš u izobilju. Da podsjetimo čitaoce da je venecijanski festival, jedan od tri najznačajnija u svijetu i da je ujedno najstariji, a druga dva su Cannes (najpopularniji) i Berlinale (najmlađi).
Inače, Filmski festival u Veneciji je nastao u Musolinijevoj fašističkoj Italiji, pa se o njegovom početku dosta malo govori. Svoje "zvjezdane trenutke" imao je u posljeratnom periodu, a evo sad se približava kraju osam decenija duge i može se sa pravom konstatovati, vrlo uspješne egzistencije. Od filmova prikazanih u konkurenciji za Zlatnog lava kao vrijedne, iako, nažalost, ne i posebno orginalne, treba izdvojiti: Marriage Story Noaha Baumbacha, Ad Astra Jamesa Graya, sa dosta dobrim Bradom Pittom u ulozi usamljenog austronauta, An Officer and a Spy Romana Polanskog, Joker Todda Phillipsa, The Laundromat Stevena Soderberga i The Painted Bird Vaclava Marhoula. U većini od njih riječ je o glavnim junacima – muškarcima, koji pate zbog izdvojenosti iz duštvene sredine.
Već je postalo gotovo normalno, da na festivalima najbolja ostvarenja, često, treba tražiti izvan Glavnog takmičarskog programa.Tako je bilo i na ovogodišnjoj smotri sedme umjetnosti u Veneciji. Naime, dobitnik ovogodišnjeg izuzetnog priznanja – Specijalnog Zlatnog lava za stvaralački doprinos filmskoj umjetnosti – francuski reditelj grčkog porijekla Costa Gavras, poznat po svojim nadsve uspješnim političkim dramama, među kojima prednjače Z, Nestali i Muzička kutija, izvan Takmičarskog programa se predstavio sa novim filmom Adults in the Room. Ovaj, sada se već slobodno može konstatovati, klasik sedme umjetnosti je u devetoj deceniji života sa tim djelom pokazao izuzetnu stvaralačku vitalnost.
Gavrasov film, rađen u dokumentarno-igranom stilu, govori o još uvijek do kraja nedovršenoj ekonomskoj i političkoj krizi u današnjoj Grčkoj. Kroz krajnje celizirani vizuelni jezik, a isključivo putem predstavljanja monologa i dijaloga političara, reditelj osvjetljava enormnu društvenu dramu, u kojoj je najveća žrtva tzv. "mali čovjek". Zapravo, Costa Gavras eksplicira da čuvena "trojka" sastavljena od predstavnika svjetskih bankara i koncerna, koja je imala ovlaštenje Evropske unije da pomogne u rješavanju krize, zapravo, činila suprotno i tako dovela ekonomiju te balkanske zemlje do gotovo potpunog kolapsa, u kome nijedna državna organizacija i institucija nije mogla da izvršava svoju funkciju, a pritom su građani postajali enormno osiromašeni.
Reditelj bez političkog dociranja, prepušta slici zasnovanoj na istinskim dokumentima, da pokazuje vrlo tragične posljedice jedne internacionalne političke manipulacije. Da li ikoga može da iznenadi gotovo frenetični aplauz kojim je gledalački auditorij na Lidu ispratio završetak tog zaista nesvakidašnjeg dokumentarno – igranog ostvarenja?!
Julie AndrewsOsim Gavrasa, Zlatne lavove za životno djelo, odnosno doprinos svjetskoj sedmoj umjetnosti, ove godine su dobili i najbolji savremeni španski reditelj Pedro Almodovar i poznata holivudska glumica Julie Andrews (Mary Poppins, The Sound of Music).
Na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, nažalost, nije bilo nijednog filma, ne samo iz BiH, nego i filma iz cijele naše regije i to kako u Glavnom festivalskom programu, tako niti u jednoj selekciji ovogodišnje smotre na Lidu. Ipak, organizatori su izabrali Emira Kusturicu za predsjednika žirija koji dodjeluje najveće priznanje za najbolje debitantsko ostvarenje. U izuzetno bogatom festivalskom katalogu je napisano, za njega neuobičajeno: "Emir Kustrica Presidente, Bosnia-Erzegovina". Prije gotovo četiri decenije on je i počeo svoju sasvim zasluženu internacionalnu stvaralačku karijeru upravo sa nagradom koju sada dodijeljuje kao predsjednik žirija; Zlatni lav za najbolje debitansko ostvarenje, za po mnogima, među koje spada i autor ovog osvrta, njegovo najbolje ostvarenje Sjećaš li se, Dolly Bell.
