Rezultati pretrage za pojam: Lejla Panjeta

Le Prince: Otac filmske umjetnosti za masovnu zabavu, vol.2

Piše: Lejla Panjeta Le Prince je saobraćao na relaciji Amerika, Francuska, Njemačka i Engleska. Brat Albert mu je živio u Dijonu u Fracuskoj, kome je išao u posjetu u jesen 1890. godine. Dvije godine nakon što je izumio kameru i projektor. Iz Dijona je trebao doći vozom u Pariz, a odatle natrag porodici u New York, gdje su tada živjeli Le Princeovi. Međutim, nikada nije stigao u Ameriku.

Le Prince: Otac filmske umjetnosti za masovnu zabavu, vol.1

Piše: Lejla Panjeta Prvu kameru sa šesnaest leća patentirao je u SAD-u i u Francuskoj u 1886. godini Louis Le Prince. Kamera sa jednim objektivom patentirana je 1888. godine u Velikoj Britaniji, a projektor sa jednom lećom godinu dana kasnije napravljen je u Leedsu, ali nije zvanično patentiran.

Politički korektno tako da postaje besmisleno, vol. 1

Piše: Lejla Panjeta U augustu 2022. Američka filmska akademija objavila je standarde za reprezentaciju i inkluziju u filmskoj produkciji, distribuciji i filmskoj naraciji. Nezastupljenim grupama, kako su ih nazvali, potrebno je dati više prostora u filmskoj priči, ali i produkciji. Detaljan opis tih grupa dat je u tom dokumentu koji se može provjeriti na njihovoj zvaničnoj stranici.

Politički korektno tako da postaje besmisleno, vol. 2

Piše: Lejla Panjeta U zadnje vrijeme scenariji djeluju kao da su kompjuterski generisani, bez imalo katarzičnosti ili smislene poruke, pouke ili osjećanja učešća u filmskoj naraciji. Gdje se mogu danas naći ti filmovi, pa makar i politički nekorektni, pa makar i bez specijalnih efekata, oni pravljeni pravim jezikom filma, bez kompjutera, na stvarnim lokacijama, sa pravim statistima i kaskaderima, oni koji su nas ostavljali bez daha, o kojima smo pričali danima, koje smo analizirali i čije smo likove sanjali?

Umri prije smrti: Putovanje u potrazi za smislom

Piše: Lejla Panjeta Novi dugometražni film reditelja Ahmeda Imamovića, Umri prije smrti ne ispunjava očekivanja domaćeg balkanskog filma. U sat i po vremena nikako da se ovaj film stilski uklopi u naša lokalna očekivanja plitkog i crnog humora, regionalnih šala ili nacionalističko-religijskog sukoba na marginama radnje.

Čudesa u svetištu dnevne sobe

Piše: Lejla Panjeta S pojavom televizije, koncept prodaje ideje u liberalnom humanizmu u kojemu je ljepota u oku posmatrača, kupac uvijek u pravu, a demokratija u vlasti glasača, prelazi iz kino-dvorana na male ekrane i ulazi u naše intimne prostore – sveti privatni prostor dnevne sobe u čijem je centru TV oltar. 

Kino i televizija: Monomitovi i bitka za publiku, vol.1

Piše: Lejla Panjeta Danas su male šanse da ćemo nešto propustiti na televiziji ako odemo napolje. Imamo slobodu izbora da premotavamo unazad, pauziramo, gledamo kada i kako želimo bilo koji od sadržaja na oltaru zabave u našem intimnom prostoru. Pravila igre nisu se promijenila od 1990-ih, ali kvalitet tehnologije jeste.

Kino i televizija: Monomitovi i bitka za publiku, vol.2

Piše: Lejla Panjeta Rat od 1930-ih do 1980-ih između televizije i kina na kraju je završio primirjem, kada su filmski producenti od zlikovca televizije napravili partnera. Cinemascope je prilagođen TV formatima. VHS je bio uspješna sestrinska industrija filmova. Dolby Surround i DVD-ovi sve su se više usavršavali u pogledu tehnološke jasnoće slike, formata i dodatnog marketinškog materijala, kao i oglašivača za filmsku industriju i kino.

Čudovište iz svih kultura “Nosferatu“ (1922, 1979, 2024) vol. 1

Piše: Lejla Panjeta Arhetipski uzorci u temama seksa i smrti kroz taboo priču o vampirima sigurnosno su uvezani u grešno zadovoljstvo, a drušveno i individualno neprihvatljivo ponašanje je projicirano na čudovište. Vampiri predstavljaju našu najveću slabost, jer oživljavaju priču o ljubavi i mržnji i ispunjavanju sopstvenog zadovoljstva, bez imalo obzira prema društvu ili instinktima. 

Čudovište iz svih kultura “Nosferatu“ (1922, 1979, 2024) vol. 2

Piše: Lejla Panjeta Nosferatu iz 2024. može poslužiti kao priča upozorenja za buduće adaptacije, što ukazuje da vizuelni sjaj i savremene digitalne tehnike, upotreba CGI-a i AI-a ne mogu zamijeniti osnovne elemente koji definiraju efikasnu režiju i narativne tokove. Ovaj film se predstavlja kao značajna studija složenosti prilagođavanja klasika unutar horor žanra. Definitivno ne spada u saosjećajni, niti erotski ciklus filmova o vampirima, ali ne donosi nikakvu novu žanrovsku karakteristiku da bi mogao otpočeti svoj ciklus.