American Gods: Kada bogovi hodaju među ljudima

American Gods: Kada bogovi hodaju među ljudima

Piše: Maja Abadžija

American Gods (Američki bogovi) najnovije su čedo razuzdane mašte TV fantastike koje ima misiju da prodre u samo kvarno srce američkog bivstvovanja

Plodna sezona za TV fantastiku ne samo da ne jenjava nego je možda prošlog mjeseca iznjedrila jedan od svojih najsočnijih plodova – seriju American Gods u produkciji kuće Starz, koja nam je već dala niz zanimljivih serijala (od kojih bar jedan – maestralno ispripovijedanu piratsku sagu o moći i slobodi, The Black Sails – spada u onu zlosretnu kategoriju “odličnih serija koje niko ne gleda”). Nastala na bazi predloška istoimenog romana Neila Gaimana, serija Američki bogovi nesvakidašnje je epsko vizualno iskustvo koje vješto oscilira između visoko estetizirane, nasilne akcije, bizarne ljubavne drame i mitološke epike. Poput nahvaljene Sluškinjine priče (The Handmaid’s Tale) i Američki bogovi su jedna od onih “pravih priča u pravo vrijeme”, fantastičkih saga koje bez previše pretencioznosti, čak i uz odsustvo jasne intencije, djeluju angažirano i politički svjesno.

Bitka za dušu

No, sva dalja poređenja sa drugim serijama su izlišna, jer je saga Bryana Fullera i Micheala Greena, u konačnici, nalik isključivo sama na sebe. Osnovna fabula je životna prekretnica glavnog junaka koji se zove Shadow Moon (Ricky Whittle): izlazak iz zatvora gdje je odslužio trogodišnju kaznu za pljačku kazina, smrt voljene supruge Laure (Emily Browning) i devastirajuće saznanje da ga je tokom tog perioda varala sa najboljim prijateljem. Shadow očekuje polagani povratak u vanzatvorsku svakodnevnicu; dočekuje ga, već na letu kući, nasilna inicijacija u stvarnost izvan stvarnosti, luđa od bilo koje propovijedi ili predanja. To jeste, još uvijek, prepoznatljiv američki krajobraz shopping centara, učmalih provincija, jeftinih motela, ali uz prisustvo viših sila koje hodaju slobodno među nama, preobučene u zbunjene starce (vikinški Odin), istočnoevropsku sirotinju (slavenski Černobog sa sestrama Zorom i Danicom), prostitutke (biblijska Kraljica od Sabe) i lakrdijaše (afrički bog Anansi), tražeći posljednje tragove vjere i odanosti među američkim pukom.

Serijal, naime, počiva na maštovitom ukrštanju arhajskog i savremenog. Ljudi starine imali su potrebu objasniti i ukrotiti prirodne sile putem priča, pa su opstanak i opskrba zavisili od hira moćnih i ljubomornih čovjekolikih božanskih figura. Egzistenciju homo sapiensa danas divlja priroda ne ugrožava kao nekad, ne kolju se janjad radi dobre žetve i ne pjevaju se dodolske pjesme u vrijeme suše, ali se zato intenzitetom većim nego ikad odvija bespoštedna bitka za čovjekovu “besmrtnu dušu“. Novi bogovi svesrdno brinu za pretrpavanje news feeda svijesti, porobljavanje uma privlačnim storijama, a tijela moćnom tehnologijom i silovitim drogama. Oni jačaju na račun starih bogova, koji u zaboravu gasnu, jer postoje i djeluju samo kada ljudi “vjeruju”, odnosno imaju potrebu tražiti odgovore u onostranom, natprirodnom. Novi bogovi kontroliraju virtuelnu domenu, pa se tako, primjerice, božica Media (u kameleonskom performansu Gillian Anderson) pojavljuje kao mitska zavodnica koja omađijava pričom. Glavnog junaka zavodit će u liku Lucille Ball iz kultne američke serije “I Love Lucy” sa TV ekrana, lebdjet će oko njega u oblaku bijele haljine zrcaleći Marylin Monroe, a njena autoritarna strana uzet će oblik (i stihove) Davida Bowieja. “Vrijeme i pažnja bolji su od krvi žrtvenog janjeta”, kaže ona, podsmjehujući se posredno i gledatelju koji je posve utopljen u njeno carstvo fikcije.

Fantastika i polemika

Osim iz rakursa savremenosti nezamislive bez celebrity kulture, medija, interneta i društvenih mreža, te raznovrsnih poroka, glavna fabula sagledava se i iz perspektive imigracije. Podjednako prosta, poput ideje da vjerovanje uslovljava i postojanje, jeste pretpostavka kako su stari bogovi na američko tlo stupili u srcima poklonika, slažući se kroz stoljeća (kao što uvodna špica sugerira) u sveamerički totem vjerovanja. Slavensko rodnovjerje, vikinške sage, biblijske pripovijesti, kultovi domorodaca, ojačani težnjom doseljenika da stvori novi život, sačinjavaju nepreglednu, složenu tapiseriju američke mitologije, čija je jedina razumljiva poruka ustvari da je Amerika - sve to, i ništa manje. Priče o dolasku bogova u seriji funkcioniraju kao živopisan prolog svake epizode, sa magičnim vizuelnim efektima, epskim kadrovima, ali i bizarnim simboličnim motivima, snovitim scenama prepunim seksa, nasilja i krvi. Sve te “dolaske u Ameriku”, vidjet ćemo, prilježno zapisuje Thoth, egipatski “pisar bogova”, čiji brat Anubis, bog balzamiranja, vodi obližnje pogrebno preduzeće.

Na takvim obratima počivaju, dakle, Američki bogovi: provest će vas s jednakom posvećenošću kroz staroegipatski limb, gdje će se srce vjernika vagati naprema peruški, ili kroz prostor kakvog shopping centra ili provincijskog motela. I koliko god se činilo, takva sumanuta fantastika nema potencijal biti išta više od slastice za oči, autori serijala trude se stupiti u polemiku sa sveameričkom imigrantskom paranojom usmjerenom ka Drugom koji stupa na “našu zemlju”. Fuller i Green žure da prošire osnovni siže i na nove priče, stilizirajući ih u istom kričavom i pretjeranom maniru koji gaji od početka; u Gaimanovom duhu, autori će osmisliti američko bivstvovanje rimskog boga kovača i vatre, Vulkana, smjestivši ga da u sjevernoameričkom gradiću kontrolira proizvodnju oružja, gaji ljubav prema njegovom posjedovanju i jača na tom prepoznatljivom sentimentu američke desnice. Isus će, s druge strane, prošetati preko Rio Grandea da spasi meksičke ilegalne imigrante, da bi ga zajedno s njima na drugoj strani pokosila salva metaka.

Očigledno, želi se dati progresivan komentar na političke aktuelnosti, no da li zahvaljujući priči čiji misteriozni principi funkcioniranja gledatelju stalno izmiču (čudni su putevi bogova!), ili njihovom “epizodnom” karakteru, rezultat je ponešto neuvjerljiv. Međutim, ona “pažnja i vrijeme” neće biti žrtvovani božici Mediji uzalud; prekrasno - bizarna priča koja se dotiče onog najintimnijeg u čovjeku - njegove vjere - ima potencijal da se u sjećanju gledatelja zadrži dugo i stekne pozamašan broj poklonika.

Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje
Prethodna
Top 6 filmova na kanalima moja TV
Sljedeća
“Čarobnjakov šegrt“ na moja TV: Igrani omaž animiranom klasiku