Tribute to

Za one koji misle, sumnjaju i ne pristaju na površno

Nova knjiga u bh. izdavaštvu 2025. godine Mitologija, mediji i film: Iznad površnosti, autorice Dr. Lejle Panjete, vodi čitatelja kroz šezdeset eseja podijeljenih u tri misaona svemira: Mitološki univerzum, Vijesti dana i Filmska kultura. Iza naslova vijesti, kadrova filmova i starih mitova i narodnih vjerovanja, autor pronalazi skriveni poredak značenja – onu dubinu koju svakodnevna površnost često prekriva.

Duhovi Eisenstaina, Vertova i Griffitha u doba streaminga

Piše: Lejla Panjeta Film je nekada bio revolucionarni projekat. Tako su ga barem zamišljali Sergej Eisenstein, Vsevolod Pudovkin ili Dziga Vertov, dok su rezali celuloidnu traku sa makazama marksista. Za njih, film nije bio razonoda nego filozofija: sudar slika u dijalektičkom sukobu, buđenje masa kroz vizuelni šok. Na drugoj strani svijeta u to vrijeme D. W. Griffith je maštao da je film kao viktorijanski roman: sentimentalno razvučen, linearan i moralno utješan. A Dziga Vertov je vjerovao da Kino–oko može nadmašiti ljudsko, otkrivajući istinu mašinskom percepcijom. 

Tihi i nenametljivi profesionalac: R.I.P. Damir Ibrahimović

Piše: Nisad Selimović Bosanskohercegovačka kinematografija izgubila je najuspješnijeg domaćeg producenta. Ovaj svijet je iznenada napustio Damir Ibrahimović, vlasnik Deblokade. Ibrahimović, vlasnik producentske kuće Deblokada iz Sarajeva koja stoji iza nekih od najuspješnijih bosanskohercegovačkih filmova, preminuo je u 60. godini.

Treći svijet: Više od dokumenta

Piše: Marinela Domančić O vremenu novog vala na glazbenoj Ex-Yu sceni govori se po principu ustati pa spomenuti. Od konca sedamdesetih pa do pred kraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća rock scena ovih prostora procvjetala je u buket prekrasnog, šarenog cvijeća u kojem se za svaki ukus našao poneki cvijetak. Onaj koji se zvao Haustor nikako nije bio jednobojan. Bojile su ga i mračne dubine, i nježne note, i brundajući basovi, i tamni, katkad depresivni, ponekad politizirani tekstovi pa mu je boja ovisila o tome sa koje ga strane gledate. Pardon, slušate.

46. Festival filmske kamere u Bitolju: Savremena filmska bajka

Piše: Duško Dimitrovski Kao šlag na tortu, posljednji dan završenog 46. Festivala filmske kamere u Bitolju donio je izuzetno prijatno iznenađenje. Na svečanom zatvaranju prikazana je, slobodno možemo reći, izvanredno režirana i nadasve emotivna savremena filmska bajka DJ Ahmet, u režiji Georgija M. Unkovskog i sa kamerom Nauma Doksevskog. Film je, s punim opravdanjem, izazvao ovacije prisutne publike.

Objavljene nominacije za AFA nagrade 2025.

Filmska i TV Akademija Jadranske regije, koju osnivaju članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival, objavljuje nominovane za ovogodišnje dobitnike AFA nagrada, Adriatic Film Awards. 

Bila je najljepša talijanska glumica: R.I.P. Claudia Cardinale

Piše: Marko Njegić Vrijeme je stalo kad se Claudia Cardinale (1938 – 2025.) pojavila u mitskom westernu Bilo jednom na Divljem zapadu (1968.) Sergija Leonea. Claudia je iskoračila iz vlaka, pogledala na sat (10.10h) i prošetala unaokolo, a u stopu je pratila veličanstvena glazba Ennija Morriconea.

Ejzenštajn: Od montaže revolucije do kapitalističke reklame

Piše: Lejla Panjeta Jedna od ironija historije filma jeste činjenica da je Sergej Ejzenštajn, sovjetski reditelj koji je film pretvorio u politički skalpel namijenjen radničkoj klasi, zapravo nenamjerno tvorac gramatike kojom nam korporacije prodaju gazirane sokove, šampone i osiguranje. Ejzenštajn bi se vjerovatno ugušio u vlastitom crvenom šalu sa srpom i čekićem kada bi vidio kako se njegova “intelektualna montaža”, koja je osmišljena da probudi proletarijat i radničku klasu danas koristi u tridesetsekundnim kapsulama komercijalne sugestije.

Tajno pismo: Istina bez kopna

Piše: Ardijan Morankić Takvo ustrojstvo sveopšteg relativizma nije se u najboljoj mjeri odrazilo na istoimenu adaptaciju romana koju je načinio dablinski reditelj Džim Šeridan (Jim Sheridan); film predstavlja ošišanu preradu romanesknog djela bez njegovih značajnih introspektivnih elemenata u kojem hepiend-patetični kraj postaje osnova bez postolja kvaliteta.