Kinematografski ovisnik

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 12

Sead Vegara 30.03.2024.

Piše: Vesko Kadić Jedan od najkontraverznijih bh. redatelja, radikal u svakom pogledu, bio je Bahrudin-Bata Čengić, rođen u Maglaju 1931, godine, a preminuo u Sarajevu 2007. godine. Na filmu je od 1951. godine, a status umjetnika dobiva sedam godina kasnije. Studirao je na Filizofskom fakultetu u Sarajevu, a specijalizaciju završio u Londonu, gdje je i asistirao u nekim filmovima engleskih redatelja. U njegovoj filmografiji zabilježeno je da je snimio veliki broj dokumentarnih, pa čak i jedan kratki igrani film (Život  je lijep, 1976), ali je prepoznatiljiv po učinku kojeg je postigao u realizaciji cjelovečernjih igranih filmova.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 11

Sead Vegara 28.02.2024.

Piše: Vesko Kadić I tako, samo u jednom danu (svaki  dan, svako godišnje doba) dat je prikaz mjesta i vremena življenja ovih malih ljudi koji se susreću sa svojim nedaćama, kao da su već odrasli ljudi koji se nalaze na zalasku svoga života. Koliko god težak, toliko i humorom savladiv put, slika je ovih dječaka koji su odlučili da kroz školovanje postanu pravi ljudi, kako su im to imali običaj reći stariji koji nisu imali slično iskustvo školovanja, ako su uopće i išli u školu.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 10

Sead Vegara 31.01.2024.

Piše: Vesko Kadić Što je zajedničko “Sarajevskoj školi dokumentarnog filma? Pogled na film iz osebujnog kuta promatranja događaja metodom istraživača koji otkriva aktualne trenutke ljudske svakodnevice, u kojoj je individua prikazana u ulozi antijunaka, što je u stvarnosti tih godina bila svakodnevna pojava. Više se ne veliča heroj iz prošlosti, on je potpuno zanemaren, a u fokusu objektiva ovih autora je mali čovjek sa svim svojim životnim problemima, patnjama i poniženjima.

Iz bh. filmske čitanke: “Scream For Me Sarajevo“

Sead Vegara 16.12.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Svoj vrhunac, bh. dokumentarni film dosegnuo je 2016. godine, kada je film Scream For Me Sarajevo (2016), autora Tarika Hodžića i Jasenka Pašića, započeo ispisivanje novih stranica historije bosanskohercegovačke kinematografije. Naime, ovo ostvarenje osvojilo je na 22. SFF-u nagradu publike s ocjenom 4,98, što za ovaj festival predstavlja svojevrsni rekord.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 9

Sead Vegara 20.11.2023.

Piše: Vesko Kadić Za pretpostaviti je da se bh. animirani i lutka film pojavio nakon vidljivog uspjeha “Zagrebačke škole crtanog filma“ u svijetu animacije, kao što je evidentno da su neki bh. animatori usavrševanje i saznanja dobijali prilikom odlaska u Zagreb, na tzv. kurseve animacje. Kao što se dešavalo i u ranim uracima bh. dokumentarista koji su se, u većini slučajeva, okušali i na reklamnom i propagandnom filmu, i bh. animacija svoj pohod započinje na tzv. naručenom filmu. 

Iz bh. filmske čitanke: “Aždaja“

Sead Vegara 28.10.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Aždaji, kao i prethodnim Ramadanovim ostvarenjima Čudotvorno mlijeko (2010) i Kiyamet (2011), nedostaju snažnija idejna i narativna nit Tolerantije (2008), koja će još jednom poslužiti kao dokaz važnosti kvalitetnog scenarističkog predloška (čak i za animirani film), čiji nedostatak ne mogu popuniti niti izuzetno dojmljivi vizualni efekti.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 8

Sead Vegara 23.09.2023.

Piše: Vesko Kadić Prve dodire s filmskom kamerom, po evidentiranoj statistici, Bakir Tanović ima u reklamnom filmu Tkanina (1953), kojeg režira Nikola Đurđević, autor nekoliko manje važnih filmova i koji će se kasnije isključivo baviti radom kao asistent režije na igranom filmu. Tanović  će, poslije  kao snimatelj, u svojoj biografiji imati oko petnaestak filmova, onih manje značajnih, kao i onih koji se mogu evidentirati kao uspjela djela.

Iz bh. filmske čitanke: “Otac na službenom putu“

Sead Vegara 29.07.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Neoprezna opaska o crtežu u novinama pred ljubomornom ljubavnicom postaje dovoljna da Meša (Miki Manojlović), zaposlenik u Ministarstvu rada, završi na Golom otoku. On postaje jedan od ondašnjih uhapšenika čija krivica nikad nije utvrđena. Njegova porodica je sada prisiljena nositi se sa situacijom i čekati da ga puste iz zatvora. Priča je ispričana iz perspektive dječaka Malika (Moreno De Bartolli), Mešinog mlađeg sina, koji vjeruje u priču majke Sene (Mirjana Karanović) koja ga je uvjerila da je njegov otac “na službenom putu“.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 7

Sead Vegara 22.07.2023.

Piše: Vesko Kadić Jedan od prvih sarajevskih kinoamatera u sjeni, što će reći da je vlastite filmove kao i filmove drugih radio iz drugog plana, bio je Zlatko Lavanić. Njegovi amaterski filmovi nagrađivani su na brojnim republičkim festivalima, a bio je jadan od osnivača filmskog časopisa Sineast. Studirao je Građevinski fakultet, ali kao i većina drugih redatelja svoj izbor posvećuje filmskoj režiji, a na profesionalni film dolazi 1966. godine, kada nešto kasnije karijeru počinje  kao asistent, a potom pomoćnik režije na igranom filmu, i to uglavnom kod redatelja koji su se bavili suvremenim (Glineni golub, Ram za sliku moje drage, Moja strana svijeta) i ratnim temama (Valter brani Sarajevo, Doktor Mladen).

Iz bh. filmske čitanke: “Otok ljubavi“

Sead Vegara 24.06.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Nakon emocionalno dirljive i iskrene Grbavice koja je 2006. godine osvojila Zlatnog medvjeda u Berlinu i koja je ženskim rukopisom upisala nove redove u historiju bh. kinematografije, te nakon dva otvoreno politička ostvarenja (Na putu, Za one koji ne mogu da govore), rediteljica Jasmila Žbanić je uradila jedinu logičnu stvar – spakovala kofere i otišla na Otok ljubavi.