Vefik Hadžismajlović

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 7

Piše: Vesko Kadić Primjer takvog realističkog modela, jednog standardnog izraza je animirani lutka–film Ne diži nos. No već u animiranom filmu Izlog, pojavljuje se jedna nova vrsta lutka–filma, u kome je vidljiva stilizacija kao model kojem su se služili i tadašnji veoma uspješni autori “Zagrebačke škole crtanog filma“. (Zanimljivo bi bilo daljnje poređenje zagrebačkih animatora s radom autora u studiju Walta Disneyja: skokovita, redukovana u odnosu na prirodnu, narativnu animaciju.) 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 6

Piše: Vesko Kadić Biti redatelj animiranog filma, pitanje je biti uopće redatelj koji ima zadatak da realizira određeno djelo. Svaki rod u kratkometražnom filmu zahtijeva da redatelj posjeduje određeni osjećaj, sluh, ljubav prema odabranom događaju koji pripada određenom žanru radnje. Kao i u kratkom igranom ili, recimo, dokumentarnom filmu, i redatelj animiranog filma surađuje s snimateljem, toncem, scenografom, s tim da u rodu animacije postoje nova zanimanja kao što su: glavni crtač, fazer, kolorist, crtač pozadina, itd. 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 5

Piše: Vesko Kadić U emisiji Federalne televizije Animacija u BiH, Hadžismajlović navodi da se poslužio malim lukavstvom, ponudivši se da napiše scenarij za film Ne diži nos, što je, ustvari, bio ulazak na mala vrata bh. animacije, te da bi spregu scenarista–redatelj iskoristio u realizaciji još dva animirana filma. Ako su prva dva njegova scenarija bila čista klasika, kada je u pitanju shema filmske priče, ni realizacija nije imala neke veće ambicije, što se ne bi moglo reći za treći animirani filma Nokturno koji je likovni izraz imao na temeljima razvoja grafičke produkcije u BiH.

 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 4

Piše: Vesko Kadić Snimatelj lutka–filma morao je biti u koordinaciji s animatorom, jer svaki pokret lutke trebao je da bude snimljen samo na jednom filmskom kvadratu. Što je broj snimljenih kvadrata bio približan broju kretanja filmske trake u sekundi (24), pokret je bio prirodniji, a ako bi se željela ubrzati kretnja lika, onda bi broj snimljenih kvadrata bio manji, a kod usporenog kretanja lika veći. 

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 11

Piše: Vesko Kadić I tako, samo u jednom danu (svaki  dan, svako godišnje doba) dat je prikaz mjesta i vremena življenja ovih malih ljudi koji se susreću sa svojim nedaćama, kao da su već odrasli ljudi koji se nalaze na zalasku svoga života. Koliko god težak, toliko i humorom savladiv put, slika je ovih dječaka koji su odlučili da kroz školovanje postanu pravi ljudi, kako su im to imali običaj reći stariji koji nisu imali slično iskustvo školovanja, ako su uopće i išli u školu.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 9

Piše: Vesko Kadić Za pretpostaviti je da se bh. animirani i lutka film pojavio nakon vidljivog uspjeha “Zagrebačke škole crtanog filma“ u svijetu animacije, kao što je evidentno da su neki bh. animatori usavrševanje i saznanja dobijali prilikom odlaska u Zagreb, na tzv. kurseve animacje. Kao što se dešavalo i u ranim uracima bh. dokumentarista koji su se, u većini slučajeva, okušali i na reklamnom i propagandnom filmu, i bh. animacija svoj pohod započinje na tzv. naručenom filmu. 

In Memoriam: Vefik Hadžismajlović – Odlazak filmskog intelektualca

Piše: Vesko Kadić (Povodom smrti Vefika Hadžismajlovića, filmskog redatelja i scenariste, likovnog povjesničara  i kritičara) Bez obzira o kojoj se s...