Tribute to

Razvoj filmskih tehnika u američkoj kinematografiji

Piše: Lejla Panjeta Historija američkog filma je historija američkog sna: njegovih mitova, strahova i žudnji. Od Griffithovih moralnih freski do Nolanovih misaonih labirinata, film je prošao put od nevinosti do samosvijesti. Tehnologija se mijenjala. Zvuk, boja, CGI, streaming. Ali ostali su  isti impulsi: želja da se zabilježi osjećaj, moralna dilema, i pogled čovjeka u pokretu. Ono što se mijenjalo bio je ton: od mitskog prema refleksivnom, od spektakla prema introspekciji. Replika u filmu The Man Who Shot Liberty Valance John Forda: Kad legenda postane činjenica, štampaj legendu, govori o Americi, ali i o filmu. Kao da ga je čuo Christopher Nolan i dodao: Ili je barem izvrni.

Vetre, pričaj sa mnom: Terapijske čini obiteljskog zajedništva

Piše: Marinela Domančić Vetre, pričaj sa mnom do sada je prikazan na tridesetak festivala gdje je njegova originalnost redovito bivala zapažena. Ne radi se samo o sveprisutnosti teme – iako svi, prije ili kasnije, doživimo gubitak najdražih osoba – nego i o emotivnom načinu na koji je redatelj elaborirao osobno suočavanje sa bolom.

Za one koji misle, sumnjaju i ne pristaju na površno

Nova knjiga u bh. izdavaštvu 2025. godine Mitologija, mediji i film: Iznad površnosti, autorice Dr. Lejle Panjete, vodi čitatelja kroz šezdeset eseja podijeljenih u tri misaona svemira: Mitološki univerzum, Vijesti dana i Filmska kultura. Iza naslova vijesti, kadrova filmova i starih mitova i narodnih vjerovanja, autor pronalazi skriveni poredak značenja – onu dubinu koju svakodnevna površnost često prekriva.

Duhovi Eisenstaina, Vertova i Griffitha u doba streaminga

Piše: Lejla Panjeta Film je nekada bio revolucionarni projekat. Tako su ga barem zamišljali Sergej Eisenstein, Vsevolod Pudovkin ili Dziga Vertov, dok su rezali celuloidnu traku sa makazama marksista. Za njih, film nije bio razonoda nego filozofija: sudar slika u dijalektičkom sukobu, buđenje masa kroz vizuelni šok. Na drugoj strani svijeta u to vrijeme D. W. Griffith je maštao da je film kao viktorijanski roman: sentimentalno razvučen, linearan i moralno utješan. A Dziga Vertov je vjerovao da Kino–oko može nadmašiti ljudsko, otkrivajući istinu mašinskom percepcijom. 

Tihi i nenametljivi profesionalac: R.I.P. Damir Ibrahimović

Piše: Nisad Selimović Bosanskohercegovačka kinematografija izgubila je najuspješnijeg domaćeg producenta. Ovaj svijet je iznenada napustio Damir Ibrahimović, vlasnik Deblokade. Ibrahimović, vlasnik producentske kuće Deblokada iz Sarajeva koja stoji iza nekih od najuspješnijih bosanskohercegovačkih filmova, preminuo je u 60. godini.

Treći svijet: Više od dokumenta

Piše: Marinela Domančić O vremenu novog vala na glazbenoj Ex-Yu sceni govori se po principu ustati pa spomenuti. Od konca sedamdesetih pa do pred kraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća rock scena ovih prostora procvjetala je u buket prekrasnog, šarenog cvijeća u kojem se za svaki ukus našao poneki cvijetak. Onaj koji se zvao Haustor nikako nije bio jednobojan. Bojile su ga i mračne dubine, i nježne note, i brundajući basovi, i tamni, katkad depresivni, ponekad politizirani tekstovi pa mu je boja ovisila o tome sa koje ga strane gledate. Pardon, slušate.

46. Festival filmske kamere u Bitolju: Savremena filmska bajka

Piše: Duško Dimitrovski Kao šlag na tortu, posljednji dan završenog 46. Festivala filmske kamere u Bitolju donio je izuzetno prijatno iznenađenje. Na svečanom zatvaranju prikazana je, slobodno možemo reći, izvanredno režirana i nadasve emotivna savremena filmska bajka DJ Ahmet, u režiji Georgija M. Unkovskog i sa kamerom Nauma Doksevskog. Film je, s punim opravdanjem, izazvao ovacije prisutne publike.