Piše: Lejla Panjeta
Vanzemaljci i roboti jednako su podijelili uloge protagonista i antagonista u filmskoj historiji. Jednako su etiketirani kao dobri ili loši momci. AI iz filma Ex Machina, koji filozofira nad problemima svijesti, emotivnosti čovjeka i njegove AI kreacije donosi odluke protiv čovjeka zbog sosptvene slobode i opstanka. Kreator ove mašine kaže:
"Jednog dana AI će gledati na nas na isti način na koji mi posmatramo kosture fosila u Africi - uspravan majmun, koji živi u prljavštini sa primitivnim jezikom i alatima. Spremno je sve za naše izumiranje."
Objašnjavajući kako je napravio AI koji je identičan čovjeku, on kaže da Google analizira "šta", a AI analizira "kako". Hakovao je programe preko svih telefona da bi dobio podatke o licu i glasu ljudi, pa je tako stvorio AI emocije i izraze lica.
Niko ga nije smio tužiti, jer to već rade svi telefonski provajderi bez znanja svojih korisnika. "Ako si kreirao mašinu sa sviješću, to ne spada u ljudsku historiju; to je historija bogova." – replika je programera u kompaniji čiji je vlasnik kreirao AI, od čije će ruke na kraju filma poginuti. Igra bogova uvijek neslavno završava. Podsjetnik na ovaj hibris je mit o Babilonskoj kuli, u kome su se ljudi udružili kako bi napravili kulu i posjetili boga na nebu. Yuval Noah Harari o problematici bio i info tehnologije koja nas približava pobjedi nad smrću, uz pomoć AI, govori u knjizi “Homo Deus“. Ovaj vijek biće obilježen upravo najluđim zamislima i kreativnim idejama iz naučne-fantastike, a sve u cilju našeg napretka, koji nažalost može odvesti u totalnu propast.
U sedmoj sezoni serije Young Sheldon postoji ironičan dijalog o tome da li će kompjuteri promijeniti cijeli svijet. "Možda trgovinu, komunikacije, medije i bankarstvo. Ali neće promijeniti ništa važno!" Ova se promjena već desila, ali u samoj prirodi ove promjene promijenilo se i sve ostalo što je važno. Svim ovim segmentima ljudskog života i aktivnosti, ako se doda napredak u medicini i informatici bioloških nauka, dobili smo i promjenu svega važnog. A svim važnim stvarima će rukovoditi AI, koji će kontrolisati zapravo sve što je važno. Nažalost, kako i svaki program i kod, AI ne pruža mogućnost biranja važnog, već mogućnost da se izabira samo ono što je prethodno selektovano kao izbor važnog. Pa, čak i religija, koja je ponekad u suprotnosti sa naukom (specijalno po pitanju evolucije), pruža mogućnost izbora i samostalne volje.
Kompariranje Boga i fenomenologije religije sa vještačkom inteligencijom veoma je često u filozofskoj misli, a u filmskom stvaralaštvu izuzetno zanimljiv primjer urađen na popularan način je u turskoj seriji Kübra. Vođen porukama "Ti si drugačiji!" koje dobija sa računa Kubra, jedan običan čovjek zaključuje da mu poruke šalje sam Bog i navodi ga na određene radnje. Običan čovjek postaje prorok sa velikim brojem sljedbenika, koji će se sukobiti sa onima na vlasti. Serija pokazuje unutrašnje stanje duha turske kulture, ali i razvojne faze u religijskom fanatizmu, kojeg neće okončati ni činjenica da je Kubra zapravo samo program vještačke inteligencije. Programer i prorok udružiće se da bi mijenjali svijet po svojoj volji i osvetili se onima koji su im naudili u prošlosti.
Religijski fanatizam koji bi trebao biti sušta suprotnost liberalno-humanističkoj naučnoj misli, kompariran je u popularnoj seriji 3 Body Problem. Objašnjenje za masakr nad nevinim ljudima sadržano je u jednoj rečenici: "Sve je to dio Božijeg plana". U ovoj seriji, vanzemaljci koje je u komunističkoj Kini '60-tih kontaktirala jedna naučnica, u sadašnjosti se približavaju Zemlji, a u budućnosti dolaze da nas unište. Oni koji kontaktiraju sa njima nazivaju ih My Lord (Gospod). Ovo je prikladno za metaforičko-ironičnu predstavu naučnika-fanatika (rogue scientist), koji nisu ništa drugačiji od religioznih fanatika. Serija je nastala po kineskoj bestseler trilogiji iz 2008. čiji je autor Liu Cixin, programer i pisac naučne-fantastike. Pored inspirativnih tehnologija, sjajnih vizulenih rješenja, odlične dinamike, suspensa i narativa, naučnih dijaloga i objašnjenja, serija se zapravo bavi filozofskim pitanjima o čovjeku i njegovoj prirodi.
Razlog zbog kojeg vanzemaljci ukidaju komunikaciju sa nama i šalju sophone (kompjutere manje od protona povezane sa svojim parom na vanzemaljskom brodu; sve je u ovoj imaginaciji precizno po zakonima kvantne fizike) da bi nas špijunirali i onemogućili da razvijemo tehnologiju kojom ćemo se odbraniti od njih jeste – Crvenkapica! Prenoseći im ljudsko znanje i čitajući naše knjige, vanzemaljcima nije bilo jasno zašto vuk laže baku. My Lord kaže: "Ova priča je laž o lažovu. Lažov je neko kome ne treba vjerovati. Što je poznato mi komuniciramo." Daleko tehnološki napredniji od nas, ali lišeni mogućnosti da lažu, ovi vanzemaljci metafora su naše budućnosti sa AI-em koju predviđa Alan Watts. Bića koja komuniciraju bez laži, putem misli. Nikakva priča o lažovu, imaginacija u bajkama ili fantazijama, te manipulacija, pretvaranje, igranje, metafore, gluma ili bilo šta nerealno u njihovom svijetu ne dolazi u obzir. Kakav će to dosadan i nezanimljiv, a predvidiv svijet biti! Nama ljudima se ne treba vjerovati, jer maštamo i igramo se.
Ipak, sjeme cijele ljudske tehnološke priče počelo je u jajetu mašte! Izmaštali smo AI. Igrali se bogova. Ako je naše izumiranje neminovno zbog toga što smo maštali i igrali se zlih naučnika, pa to je na kraju ipak Božiji plan. Apokaliptične vizije naučne-fantastike, vrlo moguće da imaju uporište da predvide budućnost(i) multiverzuma. Od nas zavisi hoćemo li od AI-a stvoriti Terminatora I ili Terminatora II, a od nas samih debele metaverse ljude koji sjede ispred ekrana iz animiranog Wall-E. Bog nam ipak daje izbore da izaberemo.
(Ovaj esej je objavljen u Hrvatskom filmskom ljetopisu 2025. Zahvaljujemo se uredništvu i autorici na ustupanju teksta.)
Profesor Dr. Lejla Panjeta je autorica mnogobrojnih članaka i knjiga iz oblasti filmskih studija i vizuelnih komunikcija. Dobitnica je stranih i domaćih nagrada za svoje akademske, naučne, filmske i umjetničke radove. Bavi se istraživanjima iz oblasti filma, umjetnosti i mitologije.
